
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Government administration · Croatia · 0 followers
Overview
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije. Također je prijestolnica Zadarske nadbiskupije u Hrvatskoj. Smješten je na Jadranskom moru, na sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara. Sam grad se prostire na 25 km², sa 70.829 stanovnika u 2021., što ga čini drugim najvećim gradom u Dalmaciji i petim najvećim gradom u državi.
Interested in working with us in the future?
Follow to see new jobs and posts in your feed.
No news yet.
About

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije. Također je prijestolnica Zadarske nadbiskupije u Hrvatskoj. Smješten je na Jadranskom moru, na sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara. Sam grad se prostire na 25 km², sa 70.829 stanovnika u 2021., što ga čini drugim najvećim gradom u Dalmaciji i petim najvećim gradom u državi.
Kaynak: Wikipedia · CC BY-SA 4.0
Opis
Zadar je grad i središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske. Po broju stanovnika drugi je grad u Dalmaciji, a peti u Republici Hrvatskoj. Uže gradsko naselje broji oko 80 000 stanovnika, dok urbano područje grada Zadra broji oko 118 000 stanovnika.
Gradska naselja i mjesni odbori
U sastavu naselja Zadar nalaze se 22 mjesna odbora (četvrti), a Grad Zadar, kao upravno teritorijalnu jedinicu čini osim Zadra još 14 naselja, ukupno 15 (stanje 2011). To su: Babindub, Brgulje, Crno, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zadar i Zapuntel.
Zemljopis
Zadar se nalazi na 44°06'51" sjeverne zemljopisne širine i 15°13'40" istočne zemljopisne dužine. Razvio se na povoljnom položaju u središtu hrvatskog dijela istočne obale Jadranskog mora, zaštićen nizom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju prevage jedrenjačkog pomorskog prometa. Kopneno zaobalje čini prostrani uravnjeni prostor Ravnih kotara, što mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od većine drugih primorskih gradova Hrvatske. Masivom Velebita priobalno je područje morfološki odijeljeno, ali i povezano s Likom i kontinentalnim dijelovima Hrvatske, što je u najnovije vrijeme vrednovano izgradnjom suvremene autoceste, odnosno tunela Sveti Rok.
Prometni položaj
Nakon što su u 20. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost – kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a grad je spojen s autocestom A1, modernom četverotračnom cestom Zadar Zapad – autocesta A1. Odvojkom željezničke pruge je od 1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb – Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Anconom. Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku, 10 km istočno od grada.
Stanovništvo
Popis 1991.
Prije Prvog svj. rata, prema popisu iz 1910. Zadar je imao 19 500 stanovnika. Nakon prepuštanja Kraljevini Italiji grad je napustilo oko 9000 Hrvata, započela je stagnacija i relativno nazadovanje u odnosu na druge hrvatske priobalne gradove, a kasnija je obnova tekla vrlo usporeno. Prije Drugog svjetskog rata, grad Zadar je imao oko 17 000 stanovnika. Nakon teških bombardiranja i iseljavanja Talijana neko je vrijeme stagnirao, a prema svjedočanstvima, navodno neko vrijeme u staroj gradskoj jezgri nije bilo niti jednog stanovnika, a 1948. popisano je nešto preko 13 000 stanovnika. Ubrzaniji gospodarski razvoj započeo je tek sredinom 50-tih, i populacijski i teritorijalno. Tako je 1961. imao 25 000 stanovnika, 1971. – 43 000, 1981. – 60 000, a 1991. čak 76 000. Ubrzanom izgradnjom su u njegov sastav 80-tih godina uključena dotad zasebna prigradska naselja Bokanjac, Diklo, Ploče i Dračevac.
Popis 2001.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Zadar bilježi pad stanovništva prvi put od Drugog svjetskog rata. Dva razloga koja su tome pridonijela su: promjena metodologije popisa stanovništva, na način da se osobe koje su imale prebivalište u Zadru, ali nisu boravile u Zadru više od godine dana, nisu ubrajale u stalno stanovništvo grada. Također, tijekom Domovinskog rata je došlo do značajnih migracijskih kretanja: iz grada se iselio dio vojnih djelatnika, primarno srpske nacionalnosti, kao i značajan broj stanovnika srpske nacionalnosti, te se također doselio značajan broj stanovnika iz okolice, kao i iz Bosne i Hercegovine.
Popis 2011.
Prema popisu stanovništva iz 2011. grad Zadar ima 71.471 stanovnika, a zajedno s prigradskim naseljima na kopnu i naseljima teritorijalne jedinice na otocima 75.062 stanovnika. Urbana aglomeracija (od Petrčana na SZ do Sukošana na JI zajedno s otokom Ugljanom ima oko 90.000 stanovnika, a urbana regija od Vira/Vrsi, preko Nina, Murvice, zračne luke, Turnja, Sv. Filipa i Jakova te Biograda do Pakoštana i Draga oko 125.000 stanovnika.
Uprava

Administrativnom području Grada Zadra osim užeg gradskog područja pripadaju i obližnja naselja Babindub, Crno, Kožino i Petrčane te otoci Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava i Silba. Površina Grada, uključujući i navedene otoke, iznosi 194 km2.
Urbano područje Zadra upravno je podijeljeno na 21 mjesni odbor (Arbanasi, Bili Brig, Bokanjac, Brodarica, Crvene Kuće, Diklo, Dračevac, Gaženica, Jazine I, Jazine II, Maslina, Novi Bokanjac, Poluotok, Ploča, Puntamika, Ričina, Smiljevac, Stanovi, Vidikovac, Višnjik i Voštarnica).
Gradonačelnik Zadra je Šime Erlić (HDZ) izabran na lokalnim izborima 2025. godine.
Povijest

Od prapovijesti do rimskog doba
Šire zadarsko područje naseljeno je još od pradavnih vremena. Nalazi te ranije kulture datiraju još od starijeg kamenog doba, dok su u vrijeme neolitika arheološkim istraživanjima utvrđene brojne ljudske naseobine. Na periferiji današnjeg Zadra takve su se naseobine nalazile na području Arbanasa i Puntamike. Prije naseljavanja ilirskih plemena ovaj je prostor naseljavao pradavni mediteranski narod iz čijeg predindoeuropskog jezika vrlo vjerojatno potječe i sam naziv naselja – Jader, Jadra ili Jadera, koji su poslije preuzele i druge civilizacije. Ime naselja vezano je uz neki pradavni hidrografski pojam.
Ilirsko naselje potječe iz 9. stoljeća pr. Kr., koje je već u 7. i 6. stoljeću pr. Kr. značajno središte ilirskog plemena Liburni kojima je zadarska luka bila polazište za brojna trgovačka putovanja i sigurno sidrište. Jadasini kao stanovnici Idasse ili Jadera prvi se put spominju 384. pr. Kr. na grčkom natpisu iz Farosa (današnji Stari Grad na Hvaru) kao saveznici hvarskih starosjedilaca u borbi protiv novodoseljenih grčkih kolonista. Grčki zemljopisac Skilaks Skarianderis spominje Zadar pod imenom Idassa, Jadar, a stanovnike naziva Jadasinima.
Sredinom 2. stoljeća pr. Kr. zadarsko područje postupno osvajaju Rimljani, koji se sustavno naseljavaju u Zadru. Koloniju rimskih građana – Colonia Julia Jader osnovao je 48. pr. Kr. najvjerojatnije sam Julije Cezar. Zadar je postao samostalni municipij mahom isluženih rimskih vojnika, kojima je uz sam grad bila podijeljena i zemlja za obrađivanje.
Jader je bio uređen po svim načelima rimskog urbanizma: pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica stvaralo je pravilnu mrežu gradskih komunikacija, koje su dijelile grad po strogom geometrijskom redu na pravokutne kvartove – insule. Na zapadnom kraju grada izgrađen je glavni trg – rimski forum, a do njega nešto povišeni kapitolij s hramom. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum dvokatnim trijemom. Na prostoru okrenutom moru izgrađen je gospodarski trg – emporij. Rimski Jader bio je zaštićen jakim zidinama, na više mjesta ojačanih monumentalnim kulama, a imao je i javni vodovod s vodom iz 40 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, terme i druge značajke visoko razvijenog urbanog života.
Gospodarstvo
Maraska d.d., tvornica sokova i alkoholnih pića
Zadar je do Domovinskog rata bio jedan od gospodarski najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj s raznovrsnim industrijskim granama. Upravo ta raznovrsnost omogućila mu je relativno brz oporavak nakon ratnih stradanja, pojačan izgradnjom autoceste Zagreb – Split i njezinog nastavka te nove luke u Gaženici. Ta putničko-teretna luka omogućuje brzu vezu između Italije, Hrvatske i ostatka Srednje Europe.
Zadarska morska putnička luka jedna je od najprometnijih luka u Hrvatskoj s tendencijom još većeg rasta prometa. Najvažnija institucija u luci je lučka kapetanija.
Spomenici i znamenitosti

Mnoge su znamenitosti koje se mogu vidjeti u Zadru, zbog njegove duge povijesti koja seže do antičkih vremena. Neke od znamenitosti su:
Najpoznatiji je spomenik i simbol grada Zadra, ujedno i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka. Sagrađena je na tradicijama ranobizantske arhitekure u ranom srednjem vijeku, najvjerojatnije početkom 9. st. Kružnog je oblika i nije se sačuvala u obliku kako je prvotno sagrađena. Nedostaje joj južna prigradnja, pa joj je središnja kružna jezgra s te strane vidljiva. Do 15. stoljeća nazivala se crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika koristi za glazbene programe ("Glazbene večeri u Sv. Donatu").
Ispod temelja Crkve sv. Donata i biskupske palače proteže se pločnik glavnog trga iz rimskih vremena – Forum. Počeci mu sežu u 1. st. prije Krista. S tri strane Forum je bio opkoljen monumentalnim trijemom kojega su krasile akantusove vitice, girlande i maskeroni.
Kalelarga ili Široka ulica je glavna i najpoznatija zadarska ulica, koja se proteže u smjeru istok-zapad od Narodnog trga do Foruma. U Drugom svjetskom ratu su uništene gotovo sve zgrade u ulici, te je ona obnovljena u modernističkom stilu zadržavajući samo osnovni smjer.
Zadarsku katedralu posvećenu Sv. Stošiji ukrašava izvana na pročelju ruža te na zabatu glavne lađe manja gotička ruža, naknadno umetnuta. Portali imaju karakterističan romanički oblik, danas unutrašnjost katedrale doima se svojom monumentalnošću (glavna lađa je triput šira od sporednih). Zvonik katedrale koji danas dominira Zadrom, započet je još u kasnom srednjem vijeku, da bi ga tek 1892. dovršio engleski arhitekt Thomas Graham Jackson po uzoru na zvonik rapske katedrale.
Zanimljivosti

Morske orgulje
Morske orgulje, izvedene su po projektu arhitekta Nikole Bašića, smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive, te su prepoznatljive kao posebno oblikovana obala u nekoliko redova stepenica koje se spuštaju prema moru. Stepenice se protežu na sedamdesetak metara obale, ispod kojih je, na razini najniže oseke mora, okomito na obalu ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog popločanja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Tu se na cijevima nalaze LABIUMI (zviždaljke), koje sviraju 7 akorda od 5 tonova. Iznad kanala su performirane kamene stepenice kroz koje izlazi zvuk, morem potisnut zrak.
Pozdrav Suncu
Nalazi se na Istarskoj obali, na najzapadnijoj točki zadarskog poluotoka, neposredno uz Morske orgulje. S ovog se mjesta pruža pogled na Zadarski kanal, otoke i na zalazak Sunca, čija je ljepota u Zadru posebno poznata. Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, odnosno sa Suncem. Istovremeno sa zalaskom Sunca uključuju se i rasvjetni elementi ugrađeni u krugu te po posebno programiranom scenariju proizvode iznimno dojmljivu svjetlosnu igru u ritmu valova i zvuka Morskih orgulja.
Maraschino
Originalni zadarski liker Maraschino priznat diljem svijeta. Prepoznatljiv je po karakterističnom slatkom okusu i aromatičnom mirisu. Priprema se po tradicionalnoj recepturi koju su stvorili ljekarnici dominikanskog samostana početkom 16. stoljeća.
Zadarski barkajoli
Jedan od zaštitnih znakova grada Zadra. Oni već 800 godina s malim čamcima na vesla povezuju dva kraja gradske luke po svim vremenskim uvjetima, štedeći na taj način vrijeme svojim vjernim putnicima. Ova tradicija se već stoljećima prenosi s koljena na koljeno u nekoliko obitelji, a uspjela se održati unatoč svim izazovima modernog vremena.
Obrazovanje

Sveučilište u Zadru
Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru osnovano je 1396. godine i najstarije je hrvatsko sveučilište, odnosno prvo sveučilište na prostoru današnje Hrvatske koje je djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog školstva do osnivanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru 2002. godine. Tradicija je to duža od 600 godina (osnivač je bio vrhovni Poglavar dominikanskog reda Raimund de Vinies iz Capue, a izvršitelj fra Ivan iz Drača). To Zadar svrstava u red najstarijih sveučilišnih gradova Europe (Padova 1222., Pariz 1229., Cambridge, Barcelona, Perpignan 1303., Canterbery 1320., Prag 1348., Beč 1365. itd.), vremenski u razdoblju osnivanja poznatih starih europskih sveučilišta. Godine 1996. održana je u Zadru svečana proslava 600. obljetnice osnivanja s aklamativnom odlukom o ponovnom osnivanju Sveučilišta u Zadru. U vrijeme svog mandata (posljednjeg) dekana Filozofskog fakulteta u Zadru Damir Magaš ubrzao je, uz pomoć suradnika i podršku MZOŠRH, Županije, Grada, Nadbiskupije, HAZU itd., započete radnje na ponovnom osnivanju odnosno obnovi. Sabor Republike Hrvatske donio je Odluku o osnivanju Sveučilišta u Zadru 4. srpnja 2002. i imenovao ga privremenim rektorom u rujnu 2002., a na prvoj sjednici Senata na dan 25. ožujka 2003. koji se obilježava kao Dan Sveučilišta u Zadru, izabran je za prvog rektora (2002./2003. – 2007.). Slijede rektori Ante Uglešić (2007. - 2015.), Dijana Vican (2015.- 2023.), Josip Faričić.
Osnovne škole
Privatna osnovna škola Nova s pravom javnosti
Srednje škole
Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar
Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar
Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića
Privatna gimnazija NOVA s pravom javnosti
Kultura

Glazbene večeri u Sv. Donatu – Donat festival
Zadar snova – Međunarodni festival novog kazališta i izvedbenih umjetnosti
Film forum Zadar – međunarodni filmski festival
MMS – Melting metal summit (festival na otvorenom)
Garden-fest Zadar (www.thegardenfestival.eu/#/en/)
Ponton fest – Ljetni festival na pontonu u uvali Jazine
Zadarfest (Festival zabavne glazbe Zadar)
Znanstvena knjižnica Zadar (www.zkzd.hr)
Knjižnica Državnog arhiva u Zadru (www.dazd.hr)
Prvi obrisi knjižnice javljaju se u 19. st. za vrijeme upravitelja Giovannija Einspillera koji je u kancelariji Arhiva postavio regal s pretincima označenima abecednim redom i dodatne ormariće s ladicama. Namjesnička knjižnica osnovana je uz podršku vlasti 1894. godina. Brojna politička zbivanja utjecala su na razvoj i promjene unutar Knjižnice, pa tako nakon Rapalskog ugovora iz 1920. god. Namjesnička knjižnica postaje Knjižnica Arhiva te se seli u prostorije bivše vojarne kraj Kopnenih vrata. Knjižnični fond danas prelazi brojku od 50 000 svezaka, a tematski najviše pokriva područja povijesti, državne uprave, prava, pomoćnih povijesnih znanosti, zakonodavstva, politike, geografije i slično.
Stalna izložba Zlato i srebro grada Zadra
Pedesetih godina 20. stoljeća rađala su se današnja profesionalna lutkarska kazališta u Hrvatskoj. Do tog razdoblja Zadar je bio pod dvadesetogodišnjom talijanskom okupacijom, te Zadrani nisu imali nikakvu lutkarsku tradiciju. Kazalište lutaka u Zadru osnovano je 1. studenoga 1951. godine, a nalazilo se u zgradi Fiskulturnog doma na atletskom stadionu, poznatoj kao zgrada na stupovima u Jazinama, koja je bila tek djelomično oštećena od bombardiranja, a neposredno pred sam rat građena je isključivo za društveni i sportski život djece. Prvo desetljeće zadarskog lutkarstva obilježio je rad redatelja i glumca Bruna Paitonija, koji je odmah u početku postavljen za direktora kazališta. Kao stalni redatelj radio je Mile Gatara, glumac Narodnog kazališta, kojemu je povjeren umjetnički rad i uvježbavanje lutkara. Paitoni je vodio kazalište prvih desetak godina od njegova osnivanja, sve do njegovog sukoba s ostatkom kazališnog kolektiva. Za novog rukovoditelja Kazališta lutaka odabran je Mile Gatara, koji je utemeljio svoju lutkarsku školu u teoriji lutkarstva poznatu kao Gatarina ili zadarska lutkarska škola.
Medijske kuće
HRT Radio Zadar 101,8 / 103,0 / 105,9 MHz
Adriatic TV Zadar (Tvrtka ROBUR j.d.o.o.), (100 % Miljenko Vinković)
Diadora TV Zadar (Tvrtka Diadora Media d.o.o.), (50 % Marija Vicković, 50 % Slavica Vulin)
VOX TV Zadar (Tvrtka VOX FENIX j.d.o.o.), (100 % Reno Sinovčić) – prestala s radom u rujnu 2016.
Gradska Televizija Zadar (GTV Zadar) (Tvrtka Gradska Televizija d.o.o.), Zoran (52 %) i Ljiljana Lokas (48 %). – prestala s radom 2014.
Šport

održavaju se brojne regate s dugom tradicijom: Božićna regata krstaša (Biograd–Zadar), Kup Sv. Krševana, Charity Rotary Sailing Regatta Zadar (1998.), Regata Zadar – Veli Iž – Zadar (1995.), Zadarska koka (2005.), Zadarska regata (Zadarski kanal).
vaterpolski klubovi "Veterani Zadar", "Zadar 1952"
Atletski klub Alojzije Stepinac Zadar osnovan 2005.
Zadarska plesna udruga Tornadele (cheerleading)
Od 1994. održava se šahovski turnir Zadar Open. Utrka Nin – Zadar održava se od 1983., Kros u šumi Musapstan od 2007., a Plivački maraton Preko – Zadar od 1973. godine.
Streetball Mornarica, održava se od 2014., je 3x3 košarkaški turnir po tradicionalnim zadarskim pravilima.
Od 2014. godine održava se međunarodni klupski košarkaški turnir Zadar Basketball Tournament
Održava se Velika nagrada 1. svibnja – Memorijal Damira Zdrilića od 1960. godine.
Gradovi prijatelji

Zadar je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
Budimpešta, VI. okrug – Terézváros Mađarska (od 2015.)
Kaynak: Wikipedia – Zadar · CC BY-SA 4.0
Etymology and historical names
The name of the city of Zadar emerged as Iadera and Iader in ancient times. It was most probably related to a hydrographical term, coined by an ancient Mediterranean people and their Pre-Indo-European language. They transmitted it to later settlers, the Liburnians. The name of the Liburnian settlement was first mentioned by a Greek inscription from Pharos (Stari Grad) on the island of Hvar in 384 BC, where the citizens of Zadar were noted as Ἰαδασινοί (Iadasinoi). According to the Greek source Periplus of Pseudo-Scylax the city was Ἴδασσα (Idassa), probably a Greek transcription of the original Liburnian expression.
During antiquity the name was often recorded in sources in Latin in two forms: Iader in the inscriptions and in the writings of classic writers, Iadera predominantly among the late Antiquity writers, while usual ethnonyms were Iadestines and Iadertines. The accent was on the first syllable in both Iader and Iadera forms, which influenced the early-Medieval Dalmatian forms Jadra, Jadera and Jadertina, where the accent kept its original place.
In Dalmatian, Jadra/Jadera was pronounced Zadra/Zadera, due to the phonetic transformation of j [j] to z [z]. That change was also reflected in the Croatian name Zadar (recorded as Zader in the 12th century), developed from masculine Zadъrъ. An ethnonym graphic Jaderani from the legend of Saint Chrysogonus in the 9th century, was identical to the initial old-Slavic form Zadъrane, or Renaissance Croatian Zadrani.
The Dalmatian names Jadra, Jadera were transferred to other languages; in Venetian Jatara (hyper-urbanism in the 9th century) and Zara, Hungarian Zára, Tuscan Giara, Latin Iadora and Diadora (Constantine VII in De Administrando Imperio, 10th century, probably an error in the transcription of di iadora), Old French Jadres (Geoffroy de Villehardouin in the chronicles of the Fourth Crusade in 1202), Arabic Jādhara (جاذَرة) and Jādara (جادَرة) (Al-Idrisi, 12th century), Iadora (Guido, 12th century), Catalan Jazara, Jara, Sarra (14th century) and the others.
History

Prehistory
The district of present-day Zadar has been populated since prehistoric times. The earliest evidence of human life comes from the Late Stone Age, while numerous settlements have been dated as early as the Neolithic. Before the Illyrians, the area was inhabited by an ancient Mediterranean people of a pre-Indo-European culture. They assimilated with the Indo-Europeans who settled between the 4th and 2nd millennium BC into a new ethnical unity, that of the Liburnians. Zadar was a Liburnian settlement, laid out in the 9th century BC, built on a small stone islet and embankments where the old city stands and tied to the mainland by the overflown narrow isthmus, which created a natural port in its northern strait.
Antiquity
The Liburnians, an Illyrian tribe, were known as great sailors and merchants, but also had a reputation for piracy in the later years. By the 7th century BC, Zadar had become an important centre for their trading activities with the Phoenicians, Etruscans, Ancient Greeks and other Mediterranean peoples. Its population at that time is estimated at 2,000. From the 9th to the 6th century there was certain cultural unity in the Adriatic Sea, with the general Liburninan seal, whose naval supremacy meant both political and economical authority through several centuries. Due to its geographical position, Zadar developed into a main seat of the Liburnian thalassocracy and took a leading role in the Liburnian tetradekapolis, an organization of 14 communes.
The people of Zadar, Iadasinoi, were first mentioned in 384 BC as the allies of the natives of Hvar and the leaders of an eastern Adriatic coast coalition in the fight against the Greek colonizers. An expedition of 10,000 men in 300 ships sailed out from Zadar and laid siege to the Greek colony Pharos in the island of Hvar, but the Syracusan fleet of Dionysus was alerted and attacked the siege fleet. The naval victory went to the Greeks which allowed them relatively safer further colonization in the southern Adriatic.
Geography
Zadar is settled in northern Dalmatia, facing the islands of Ugljan and Pašman (part of the Zadar Archipelago), from which it is separated by the narrow Zadar Strait. The promontory on which the old city stands used to be separated from the mainland by a deep moat which has since been filled. The harbour, to the north-east of the town, is safe and spacious.
Climate
Zadar has a borderline humid subtropical (Cfa) and Mediterranean climate (Csa). Zadar has mild, wet winters and very warm, humid summers. July and August are the hottest months, with an average high temperature around 29–30 °C (84–86 °F). The highest temperature ever was 40.0 °C (104.0 °F) on 5 August 2017 at the Zadar Zemunik station (records since 1981) and 39.0 °C (102.2 °F) at the old Zadar climate station on 6 August 2022 (records since 1961). Temperatures can consistently reach over 30 °C (86 °F) during the summer months, but during spring and autumn may also reach 30 °C almost every year. Temperatures below 0 °C (32 °F) are rare, and are not maintained for more than a few days. January is the coldest month, with an average temperature around 7.7 °C (46 °F). The lowest temperature ever recorded in Zadar was −12.0 °C (10.4 °F) on 28 February 2018 at the Zadar Zemunik weather station and −9.1 °C (15.6 °F) on 23 January 1963 at the old Zadar climate station. Through July and August temperature has never dropped below 10 °C (50 °F). October and November are the wettest months, with a total precipitation of about 114 and 119 mm (4.49 and 4.69 in), respectively. July is the driest month, with a total precipitation of around 35 mm (1.38 in). Winter is the wettest season, however it can rain in Zadar at any time of the year. Snow is exceedingly rare, but it may fall in December, January, February and much more rarely in March. On average Zadar has 1.4 days of snow a year, but it is more likely that there isn’t snow. The sea temperature goes from 10 °C (50 °F) in February to 25 °C (77 °F) in July and August, but it is possible to swim from May to October, sometimes even until November. Sometimes, in February, the sea temperature can drop to 7 °C (45 °F) and, in July, it can exceed 29 °C (84 °F).
Main sights

Architecture
Zadar gained its urban structure in Roman times; during the time of Julius Caesar and Emperor Augustus, the town was fortified and the city walls with towers and gates were built. On the western side of the town were the forum, the basilica and the temple, while outside the town were the amphitheatre and cemeteries. The aqueduct which supplied the town with water is partially preserved. Inside the ancient town, a medieval town had developed with a series of churches and monasteries being built.
During the Middle Ages, Zadar fully gained its urban aspect, which has been maintained until today. In the first half of the 16th century, Venice fortified the town with a new system of defensive walls on the side facing land. In the course of the century architectural building in the Renaissance style was continued and defensive trenches (Foša) were also built. They were completely buried during the Italian occupation until 1873 when, under Austrian rule, the ramparts of Zadar were converted from fortifications into elevated promenades commanding extensive seaward and landward views, thus being the wall lines preserved; of its four old gates, one, the Porta Marina, incorporates the relics of a Roman arch, and another, the Porta di Terraferma, was designed in the 16th century by the Veronese artist Michele Sanmicheli. In the bombardments during World War II entire blocks were destroyed but some structures survived.
Roman Forum – the largest on the eastern side of the Adriatic, founded by the first Roman Emperor Augustus, as shown by two stone inscriptions about its completion dating from the 3rd century.
Most Roman remains were used in the construction of the fortifications, but two squares are embellished with lofty marble columns; a Roman tower stands on the eastern side of the town; and some remains of a Roman aqueduct may be seen outside the ramparts.
City government
The administrative area of the City of Zadar includes the following settlements (population as of 2011):
c mainland (Babindub, Crno, Kožino and Petrčane), while some are on the islands of Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava and Silba. The total city area, including the islands, covers 194 km2.
Zadar is divided into 37 local districts, some of which correspond to settlements:
The current mayor of Zadar is Šime Erlić (HDZ). He was elected in 2025
Minority councils and representatives
Directly elected minority councils and representatives are tasked with consulting tasks for the local or regional authorities in which they are advocating for minority rights and interests, integration into public life and participation in the management of local affairs. At the 2023 Croatian national minorities councils and representatives elections Albanians, Bosniaks and Serbs of Croatia fulfilled legal requirements to each elect their own 15 members minority councils of the City of Zadar while Slovenes of Croatia elected their individual representative.
Demographics
Zadar is the fifth largest city in Croatia and the second largest in Dalmatia, with a population of 70,779 according to the 2021 census. The 2021 census shows Zadar with a population of 67,134 or 94.85% of its citizens being ethnic Croats. The second largest ethnic group according to the 2021 census are Serbs, with 1,371 or 1.94% of the population
Zadar was the capital of Venetian Dalmatia and had a significant Italian-speaking community. According to the Austrian censuses, there were 7,423 residents of the central settlement that used Italian as their habitual language (64.6% of the total population) in 1890, 9,318 (66.3%) in 1910. The commune as a whole had 7,672 (27.2%) Italian speakers in 1890, and 11,552 (31.6%) in 1910. Following political changes after the dissolution of Austro-Hungarian Empire, the Italian population in the urban core was 12,075 (70.8%) in 1921, and 12,283 (65.9%) in the comune. Their number dropped drastically during the Istrian-Dalmatian exodus, which took place from 1943 to 1960. In 2011, only 90 people declared themselves as Italians, corresponding to 0.12% of the total population.
Economy
Major industries include tourism, traffic, seaborne trade, agriculture, fishing and fish farming activities; metal manufacturing and mechanical engineering industries; chemicals and non-metal industry; and banking. Some of the largest companies with headquarters in Zadar are:
Aluflexpack (production of flexible packaging)
The farmland just northeast of Zadar, Ravni Kotari, is a well known source of marasca cherries. Distilleries in Zadar have produced Maraschino since the 16th century.
Education

There are nine primary schools and 16 secondary schools, including six gymnasiums, in Zadar.
University
The University of Zadar was founded by the Dominicans in 1396 as Universitas Iadertina, a theological seminary. It was the first institute of higher learning in the country. In 1807 it ceased to become an independent institution and its functions were taken over by other local universities. In 1956 the University of Zagreb, the country's second oldest university, re-established it as its satellite Faculty of Arts campus. The Faculty later became a part of the University of Split, and in 2003, a full-fledged independent university. The university comprises 25 departments with more than 6.000 students.
Science
In 1998, Zadar hosted the Central European Olympiad in Informatics (CEOI).
Transportation

In the 20th century, roads became more important than sea routes, but Zadar remained an important traffic point. The main road along the Adriatic passes through the city. In the immediate vicinity is the Zagreb–Dubrovnik highway which connects to Split and it was completed in 2005. Zadrans can access to the highway by two interchanges: Zadar 1 exit in the north and Zadar 2 highway hub near Zemunik in the south. The southern interchange is connected to Zadar port of Gaženica by the D424 expressway.
Today, buses are the only kind of ground public transportation with which one can reach Zadar. Zadar's bus station is used by both inter-city buses (which provide Zadar's connection with the rest of the country) and buses operated by the company "Liburnija" which provide public transit to the city of Zadar and its suburbs.
Since 1966, during the time of Yugoslavia, railway has linked Zadar with Knin, where it joins the mainline from Zagreb to Split. However, all passenger trains between Knin and Zadar were since 2013 replaced with the buses that ran in organisation of the national railway company Croatian Railways. As the company discounted bus-replacement service in 2020, Zadar has officially become the city without passenger railway connections.
Zadar also has an international ferry line to Ancona in Italy. Ships also connect Zadar with islands of its archipelago from two ferry ports: one located in the town center serving catamaran services and the other one located in the south suburb of Gaženica serving ferry and distant services.
Zadar International Airport is located in Zemunik, around 14 kilometres (9 miles) to the east of Zadar and accessible via the expressway. The airport is experiencing year on year an average of 30% increase in passenger traffic mainly due to arrivals of lowcost carriers (Ryanair, InterSky, JobAir, etc.) connecting Zadar from the end of March through October with over 20 cities throughout Europe.
Sports

The basketball club is KK Zadar, the football club HNK Zadar, and the local handball club RK Zadar. The bowling club Kuglački klub Zadar is also very successful. Zadar is also the hometown of Croatian handball player Ivan Ninčević and football players Luka Modrić, Dado Pršo, Šime Vrsaljko and Danijel Subašić.
The city hosts an annual night half marathon with a capacity of 2000. Around 1400 runners attended in 2024.
International relations
Zadar is twinned, or maintains cultural, economic and educational ties with:
Acknowledgements
City of Zadar Lifetime achievement Award
Croatian: Nagrada Grada Zadra za životno djelo
City of Zadar Award
2004: Institute for Historical Sciences (HAZU), Jadrolinija
2013: People's Museum Zadar, Wings of Storm
2018: Mihovil Fantela, Šime Fantela, Dominik Livaković, Luka Modrić, Danijel Subašić, Šime Vrsaljko
Kaynak: Wikipedia – Zadar · CC BY-SA 4.0
