Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Government administration · Croatia · 0 followers
Overview
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Grad Zagreb je kao glavni grad Hrvatske posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb izrastao je iz dvaju naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjega grada, njegovo povijesno središte. Nalazi se na jugozapadnomu rubu Panonske nizine na prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina Medvednice, na lijevoj i desnoj obali rijeke Save. Položaj grada Zagreba, koji je na mjestu spajanja alpskog, dinarskog, jadranskog i panonskog područja, omogućio je Zagrebu postati most između srednjoeuropskoga i jadranskoga područja.
Interested in working with us in the future?
Follow to see new jobs and posts in your feed.
No news yet.
About
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Grad Zagreb je kao glavni grad Hrvatske posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb izrastao je iz dvaju naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjega grada, njegovo povijesno središte. Nalazi se na jugozapadnomu rubu Panonske nizine na prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina Medvednice, na lijevoj i desnoj obali rijeke Save. Položaj grada Zagreba, koji je na mjestu spajanja alpskog, dinarskog, jadranskog i panonskog područja, omogućio je Zagrebu postati most između srednjoeuropskoga i jadranskoga područja.
Kaynak: Wikipedia · CC BY-SA 4.0
Ime
O postanku imena grada Zagreba postoje različite teorije. Po jednima se izvodi od glagola zagrepsti, odnosno, ukopati. Po drugima se dovodi u svezu sa starim hrvatskim imenom za obalu „b(e)reg” koju i danas koriste u krašićkom kraju gdje Zagreb nazivaju Zabreg.
Većina povjesničara danas smatra da ime Zagreb ima svoj korijen u složenici „zagrebb”, tj. „mjesto za utvrdom” ili pak „za brdom”. U novije vrijeme sve je prihvaćenija i teorija o tome da je prije osnivanja zagrebačke biskupije i naselja na kaptolskom brdu ondje postojao samostan posvećen sv. Gabrijelu (San Gabriel, „Za'Gabriel”) od kojega je u konačnici i Zagreb dobio ime.
Povijest imena Zagreb
Iako je vremenom naziv Zagreb postao sinonimom za sva naselja na prostoru okolo i na gradečkomu i kaptolskomu brežuljku, a nakon spajanja naselja 1850. godine i službeni naziv za novi grad, to nije oduvijek bilo tako. Naime, naziv Zagreb u početku se odnosio na kaptolski brežuljak, točnije na jedno od naselja na njemu. Iako Felicijanova isprava svjedoči da se biskupija osnovana sa središtem na Kaptolu nazivala zagrebačka (lat. zagrabiensem episcopatum), prvi spomen naziva Zagreb dolazi s popisa biskupskih posjeda iz 1201. godine u latinskomu obliku Zagrabia i odnosi se na naselje na prostoru današnje Opatovine, koje se 40 godina kasnije ponovno javlja kao villa zagrabiensis. Da se naziv Zagreb u početku nije odnosio na naselje smješteno na susjednomu brdu svjedoči jedan od najranijih spomena zagrebačkoga Gradeca. Naime, nešto više od desetak godina nakon što je 1242. godine Zlatnom bulom Bele IV. osnovan Gradec uz uvjet podizanja zidina, godine 1261. spominje se naselje kao „utvrda Grič kraj Zagreba”. Svega pet godina kasnije, 1266. godine, naselje se ponovno spominje u jednoj od isprava Bele IV. u kojoj Bela IV. navodi „odredili smo da se sagradi utvrda na brdu Gradec kraj Zagreba”. Od slavenskoga naziva Gradec razvio se i njemački oblik Grez ili Grech, a u 13. stoljeću prvi se puta javlja i poznati njemački naziv za Zagreb (Agram) u obliku Agrim.
Povijest
O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, zagrabi"!
Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, što govori da je tu i ranije postojalo naselje.
1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta.
1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).
7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.
22. ožujka 2020. grad je zatresao potres magnitude M 5,5 po Richterovoj ljestvici.
Zemljopis

Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metra (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
Klima je u Zagrebu umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20 °C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1 °C.
Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Zagreb imao je 790 017 stanovnika. Prema novijim podacima iz 2018. grad ima 802 338 stanovnika. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92 %), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87 %), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2 %), Evangelička crkva, Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, Adventistička crkva, Baptistička crkva, židovska zajednica i Jehovini svjedoci. Oko 4 % izjašnjava se agnosticima, a 3,5 % ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika. Metropolitansko područje grada imalo je 1 107 623 stanovnika 2013. godine.
Uprava

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave (grad) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001, 125/08, 36/09, 119/14).
Gradska skupština je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima 48 gradskih zastupnika koji se biraju na neposrednim izborima razmjernim sustavom primjenom d'Hondtove metode. Njen aktualni saziv izabran je na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine. Na konstituirajućoj sjednici novog saziva Gradske skupštine, održanoj 17. lipnja 2021., za predsjednika Gradske skupštine izabran je Joško Klisović (SDP), a za potpredsjednike Ivana Kekin (NL), Teodor Celakoski (Zagreb je NAŠ!), Mislav Herman (HDZ) i Igor Peternel (DP).
Stranački sastav Gradske skupštine dana 16. svibnja 2021. bio je:
Gradonačelnici
Gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti Grada Zagreba. Bira se na lokalnim izborima neposredno većinskim dvokružnim sustavom (ako u prvom krugu kandidat ne osvoji apsolutnu većinu danih glasova, održava se drugi krug u kojeg ulaze dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu, pobjeđuje kandidat koji je dobio više glasova). Gradonačelnik ima i dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim. Kao nositelj izvršne vlasti, predstavlja Grad Zagreb, Skupštini podnosi prijedloge odluka, proračuna i drugih akata, na temelju javnog natječaja imenuje pročelnike gradskih ureda, te obnaša i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradonačelnik (sa zamjenicima) može se opozvati putem referenduma ako opoziv zatraži najmanje 20 % birača u Gradu Zagrebu, za opoziv treba glasati većina izašlih birača uz uvjet da ta većina čini najmanje 1/3 ukupnog broja birača u Gradu Zagrebu.
Naselja u sastavu Grada Zagreba
Grad Zagreb prostire se na površini od 641 km2. Područje Grada Zagreba, osim naselja Zagreb, obuhvaća i 69 drugih naselja. To su:
Gradske četvrti

Na području Grada Zagreba 1999. osnovane su gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora.
Mjesni su odbori osnovani za pojedini dio gradske četvrti, pojedino naselje ili više međusobno povezanih manjih naselja, ili dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu cjelinu. Četvrti se neformalno dijele na «kvartove», odnosno manje četvrti određene specifičnom izgradnjom, urbanizmom i stanovništvom koje ih naseljava.
Dobrim za život općenito se smatra nekoliko četvrti. Prva je centar grada (Donji grad i Gornji grad) zbog raznolikosti sadržaja i dobre urbane opremljenosti. Druga je podsljemenska zona, koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio Zagreba (bivši tzv. ljetnikovački predjeli), u koje spadaju: Šalata, Tuškanac, Pantovčak, Horvatovac, Zelengaj, Vrhovec i dr. Na trećem su mjestu novija stambena naselja u četvrti Jarun, privlačna zbog blizine rekreacijskog područja, te druga naselja s pretežito novogradnjom (primjerice Špansko). Četvrti kao što su Trešnjevka, Trnje, Peščenica – Žitnjak su bivše radničke četvrti građene u stilu naselja po mjeri čovjeka, koje proživljavaju snažnu urbanizaciju i još uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost, a isti je slučaj s velikim naseljenim područjem na istočnom rubu grada, Dubravom. Novi Zagreb građen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stoljeća kao velika skupina stambenih naselja na južnoj obali Save. Karakteriziraju ga široke avenije, zelene površine te zgrade i neboderi građene u duhu funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija Zagrebačkog velesajma, Muzeja suvremene umjetnosti (u naselju Sopot), uređenje parka i jezera Bundek, otvaranje novog trgovačkog centra (Avenue Mall) koji je postao središtem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, znači postupno poboljšanje urbanog života u ovom velikom gradskom području.
Gospodarstvo

Najvažnije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja električnih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je međunarodno trgovinsko i poslovno središte, te prometno raskrižje između Srednje i Istočne Europe. Proračun grada Zagreba za 2008. godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna.
Grad Zagreb ima najveći nominalni bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $). Godine 2004. bruto domaći proizvod u paritetu kupovne moći iznosio je 28 261 $ (19 067 €).
Od srpnja 2008. prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 6228 kn, što je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $). U prva tri mjeseca 2009. godine prosječna stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8 %, što znači da je bez posla bilo 28 000 Zagrepčana.
Zagrebu je sjedište 34 % tvrtki u Hrvatskoj, i zapošljava 38,4 % hrvatske radne snage, uključujući gotovo sve banke, uslužne tvrtke i javni prijevoz.
U Zagrebu su sjedišta najvažnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Među njima se ističu su Franck, Kraš, Croatia Airlines, Croatia osiguranje d.d., Croatia Records, HT, A1 Hrvatska, INA, Konzum, Ledo, Pliva, RIZ, Tisak itd. Tvrtke u Zagrebu činile su 52 % ukupnog prometa i 60 % ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini, te 35 % hrvatskog izvoza i 57 % hrvatskog uvoza.
U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turističkog smještaja je raznolika. Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoćišta u privatnom smještaju. U Zagrebu postoje tri hotela s pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 s četiri zvjezdice. Advent u Zagrebu jedna je od glavnih turističkih manifestacija grada.
Promet
Prometni položaj
Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovima Hrvatske. Možda najvažnija od njih je autocesta A1 Zagreb – Split – Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Ploča.
Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.
Treća glavna trasa je autocesta A6 (E65) Zagreb – Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu.
Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb – Goričan koja se u Mađarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb – Macelj, koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3). Započeti su i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb – Sisak, dovršetak dionice do Lekenika previđa se poslije 2009. godine.
Zagreb je također veliko željezničko čvorište. Dva od tri najvažnija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski Željeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i Paneuropski Željeznički Koridor X koja je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putnički promet Zagreba. Teretni promet se vrši obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.
Zračna luka „Franjo Tuđman” najveća je i najprometnija zračna luka u zemlji. Nalazi se na teritoriju grada Velike Gorice. Putnička zgrada i platforma dovršene su 1959., a u jesen iste godine zračna je luka otvorena za civilni zračni promet. Godine 2008. raspisan je međunarodni arhitektonski natječaj za novi terminal zračne luke čija je izgradnja počela 2013. godine. U funkciji je od 28. ožujka 2017.
Arhitektura i znamenitosti

S obzirom na svoju povijest i važnost, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Središte grada okruženo je sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski grad.
Gornji grad
Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni trg Gornjega grada je Trg sv. Marka, nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskoga sabora, Vlade i Gradske skupštine.
Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.
Trgom sv. Marka dominira crkva sv. Marka, izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu. Iz srednjega vijeka očuvan je monumentalni južni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz Praga te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkoga kiparstva u kontinentskoj Hrvatskoj. Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata Hermanna Bolléa i Friedricha von Schmidta. Zvonik crkve je iz baroknoga vremena, a godina 1841. na njemu označava jednu od većih obnova.
Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna crkva sv. Katarine (1620. – 1632.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentske Hrvatske. Dvoranska crkva s bočnim kapelama, u unutrašnjosti je bogato ukrašena štukaturama Antonija Quadrija (1732.), a svetište je oslikano iluzionističkom arhitekturom oltara sa scenom „Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi“. Ovo značajno djelo baroknoga slikarstva radio je slovenski slikar Krištof Andrej Jelovšek. Crni oltari potječu većinom iz 17. stoljeća, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitoga kipara Francesca Robbe.
Poznate osobe
Slijedi popis poznatih osoba Grada Zagreba:
Obrazovanje i znanost

Sveučilište
Sveučilište u Zagrebu drugo je najstarije u Hrvatskoj, osnovano nakon zadarskog (1396.), i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200 000 studenata, magistriralo više od 18 000 i doktoriralo više od 8000 predloženika.
Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 30 fakulteta i trima umjetničkim akademijama (Glazbenoj, Dramskoj i Likovnoj). Fakulteti i akademije pokrivaju sva znanstvena područja (prirodoslovno, tehničko, biotehničko, biomedicinsko, društveno, humanističko i umjetničko).
Osim Sveučilišta u Zagrebu koje je javna ustanova, Zagreb je i sjedište dvaju privatnih sveučilišta: Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Međunarodnog sveučilišta „Libertas”, a u gradu djeluju i brojne javne i privatne visoke škole.
Znanstvene ustanove
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Najpoznatija ustanova na području prirodnih znanosti je Institut Ruđer Bošković, društvenih znanosti Institut Ivo Pilar, a znanstveni rad u sklopu humanističkih znanosti predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju.
Zagreb je također sjedište HAZU–a, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.
Srednje škole i gimnazije
U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.
Kultura

Zagreb je najveće kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje su tradicijom stekle velik prestiž. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazališta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalište, a među knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnome odjeku izložaba možda se najviše ističu Klovićevi dvori.
Knjižnice
U Zagrebu se nalaze Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, Knjižnica "Andrija Štampar", Knjižnica Knežija, ZAGRABIENSIA zavičajna zbirka Zagrepčana, Knjižnica Vladimira Nazora, Knjižnica Medveščak, Knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović.
Pri Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović" djeluje Središnja knjižnica Albanaca u Hrvatskoj, a pri Knjižnicama grada Zagreba djeluje Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj.
Muzeji i galerije
Zagrebački muzeji čuvaju više od 3,6 milijuna izložaka u više od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do osobnih zbirki i galerija. Više desetaka privatnih manjih i većih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada.
Arheološki muzej u Zagrebu (Zrinjevac 19) čuva gotovo 400 000 artefakata stečenih iz različtih izvora u stoljetnome razdoblju. Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. Zagrebačkom mumijom, koja je uvijena u tkaninu s najstarijim etruščanskim natpisom na svijetu (Liber Linteus Zagrabiensis, tj. „Zagrebačka lanena knjiga”).
Od umjetničkih muzeja najznačajniji je Muzej za umjetnost i obrt (Trg Republike Hrvatske 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnoga pokućstva i obrta, a danas brojem artefakata čine najbogatiji muzej u Hrvatskoj. Povijesno slikarstvo i kiparstvo od 14. do 19. stoljeća može se vidjeti u Strossmayerovoj galeriji starih majstora (Zrinjevac 11) u sklopu HAZU–a i Muzeju Mimara, donaciji skupljača Ante Topića Mimare gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u nekadašnjoj zgradi IV. gimnazije.
Mediji

Zagreb je medijsko središte Hrvatske. U njemu je sjedište Hrvatske radiotelevizije. HRT je nastala spajanjem Hrvatskoga radija, pokrenutoga 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kao Televizija Zagreb 1956. godine. Sjedište HRT-a sa studijima smješteno je na adresi Prisavlje 3, a sam naziv Prisavlje se prema tome u medijskomu žargonu upotrebljava i kao sinonim za upravni establishment televizije.
U Zagrebu djeluju i dvije privatme televizijske postaje: Nova TV (studiji na Remetinečkoj cesti 139), u vlasništvu međunarodne kompanije CME, te RTL Televizija (studiji u Krapinskoj 45), u vlasništvu RTL Groupa. U Zagrebu je također sjedište manjih privatnih lokalnih televizija, OTV–a i Z1 Televizije, koje su sadržajima usmjerene na Zagreb i okolicu (Zagrebačku županiju). U Zagrebu su i prva sportska televizija u Hrvatskoj SPTV i glazbena televizija Croatian Music Channel (CMC).
U Zagrebu djeluje i niz radijskih postaja, od kojih su u javnome vlasništvu: Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu HRT-a i Radio Sljeme, te niz privatnih radiopostaja.
Prve dnevne novine počele su izlaziti u Zagrebu još 1784. godine (Agramer deutsche Zeitung). Danas je Zagreb sjedište najvećih novinskih kuća u Hrvatskoj. Kapitalom je najsnažnija kompanija Europapress Holding (EPH), sa sjedištem u Koranskoj ulici 2, koja izdaje pet dnevnih novina i 30 časopisa. Najtiražnije dnevne novine su Jutarnji list i Sportske novosti u vlasništvu EPH, te Večernji list (osnovan 1959.) i 24sata, u sastavu austrijskoga medijskog koncerna Styria Medien AG. Značajan je bio i Vjesnik.
U Zagrebu je sjedište i brojnih mrežnih portala.
Šport
U Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i amaterski športski klubovi. Osvajači barem jednog europskoga trofeja jesu:
nogometni klub GNK Dinamo, košarkaški klub Cibona, rukometni klubovi ŽRK Lokomotiva, ŽRK Trešnjevka i RK Zagreb, odbojkaški klub HAOK Mladost, vatepolski klub HAVK Mladost, klubovi rukometa na pijesku Detono Zagreb i KRP Kontesa Nera, stolnoteniski klubovi Dr. Časl, HASTK Mladost i GSTK Zagreb, futsal klub Uspinjača, kuglački klubovi Grmoščica i Medveščak 1958, boćarski klub BK Zrinjevac i karate klub Tempo. Igračice ženskoga kluba hokeja na ledu KHL Grič koje su činile cjelokupnu hrvatsku žensku reprezentaciju hokeja na ledu 2007. postale su kao hrvatska reprezentacija svjetske prvakinje u IV. jakosnoj skupini te godine.
Od poznatijih profesionalnih klubova još valja istaknuti nogometne klubove: Zagreb, Lokomotivu, Hrvatski drgovoljac i Rudeš, vaterpolski klub Medveščak, hokejašku momčad Medveščak koja je nastupala u KHL-u, te veslačke, atletske i ine klubove.
U Zagrebu postoje brojni športski objekti i športsko-rekreacijski centri (Šalata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najveći broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebe Univerzijade 1987. godine. Jedna od najpoznatijih športskih dvorana u Zagrebu je Dom sportova, koja sadrži 6 dvorana, najveće dvije mogu primiti 5000 i 3100 gledatelja. Popularna Cibona, to jest Košarkaški centar Dražen Petrović prima oko 5400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovršena je Arena Zagreb koja može primiti do 16 300 gledatelja te predstavlja najveći zatvoreni objekt za održavanje športskih manifestacija u Hrvatskoj. Najveći nogometni stadion u Zagrebu je Stadion Maksimir (35 123 sjedeća mjesta) na kojemu utakmice igra GNK Dinamo. Jedini velodrom na području Hrvatske nalazi se u Zagrebu, Velodrom Zagreb. Zagrebački hipodrom otvoren je 1950. godine.
Razvrstavanje gradskih četvrti po poštanskim brojevima
Peščenica – Žitnjak – (10373 Ivanja Reka)
10020 Zagreb – Novi Zagreb, 10250 Lučko, 10251 Hrvatski Leskovac
10360 Sesvete, 10361 Sesvetski Kraljevec, 10362 Kašina, 10363 Belovar
Gradovi prijatelji
Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:
Zanimljivosti
Zelenilo
U Zagrebu postoji je 2017. bilo 165 000 stabala, koja su pokrivala 14 milijuna četvornih metara površine te 18 000 klupa za sjedenje uz zelene površine. Od 266 zabilježenih vrsta drveća, najčešće su: obična breza, gorski javor, javorolisna platana i crni bor.
Josip Rogin patentirao je u SAD-u 1995. ružinu sortu „Zagreb 900”.
Ptice
Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su pjevice s 57 vrsta), 6 vrsta grabljivica, 7 vrsta djetlića, 16 vrsta močvarica i 14 vrsta iz ostalih porodica. Više od 30 vrsta ptica imaju Maksimir, Jarun, Savica, Bundek i Tuškanac.
Povezani članci
Popis počasnih i zaslužnih građana Zagreba
Literatura
Lelja Dobronić: Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb, 1991. ISBN 86-03-00521-4
Lelja Dobronić: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Zagreb, 1983.
Lelja Dobronić: Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb, 1988.
Dragutin Hirc: Stari Zagreb, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-150-842-1
Snješka Knežević: Zagrebačka zelena potkova, Zagreb, 1996. ISBN 953-0-60524-2
Snješka Knežević: Zagrebu u središtu, Zagreb, 2003. ISBN 953-181-049-4
Gjuro Szabo: Stari Zagreb, Zagreb, 1941.
Također pogledajte
Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika
Vanjske poveznice
ZagrebNET Mrežni portal Muzeja grada Zagreba
Kaynak: Wikipedia – Zagreb · CC BY-SA 4.0
Tarih
Şehrin bulunduğu alandaki ilk yerleşim 1. yüzyılda gerçekleşmiş. Tarihî kayıtlarda "Zagreb" ismi ilk defa 1094 yılında görülüyor.
Şehir, Kaptol ve Gradec (okunuşu Gradets) şehirlerinin 1851 yılında birleşmeleriyle oluşmuş. Bundan önce bu iki şehir arasında, neredeyse savaşa dönen gerginlikler yaşanıyormuş. 1242 yılında ise her iki şehir de Cengiz Han'ın saldırıları nedeniyle büyük zararlar görmüş. Kentte 1699 yılında ise bir üniversite açılmış. 17. ve 18. asırlarda kent, veba salgınları nedeniyle büyük acılar çekmiş.
20. yüzyılda ise, sanayi ile birlikte kentin nüfusu artmaya başlamış. I. Dünya Savaşı'nda bu artış duraklamaya girmiş.
Kent, Yugoslavya'nın dağılması ile birlikte, kendini yine savaşın içinde bulmuştur.
Ekonomi
Şehir, elektrik makineleri ve parçaları, kimyasal madde, gıda ve içecek üretiminde önemli bir paya sahiptir. Zagreb uluslararası ticaret ve iş merkezidir. Burası, ülkede nominal bazda kişi başına düşen millî gelirin en yüksek olduğu şehirdir. 26.000 Dolar olan bu rakam, ülke genelinde 12.000 Dolar'dır. Firmaların %34'ünün merkezi Zagreb'de bulunur. Ayrıca ülkedeki iş gücünün %38.4'ü Zagreb'dedir. Zagreb'deki firmalar toplam ihracatın %37'sini yaparlar. (2006 verileri)
Turistik açıdan Zagreb

Zagreb, iki bölümden oluşuyor: Gornji grad (Upper Town), Donji grad (Lower town). Kaptol ve Gradec bölgeleri de Gornji grad bölümünde bulunuyor. Bu bölge, kentin Orta Çağ'dan kalan eserlerinin yoğunlaştığı yerdir.
Kentin merkezi olan Trg Bana Jelacica'da, meydanın ortasında at üstündeki heykel, meydana ismini veren büyük asker Josip Jelačić'e aittir. Kendi bir dönem ülkesini Osmanlı tehdidinden de korumuş.
Meydandan Aziz Stephen Katedrali'ne doğru yönelin. 1899 yılında yapılmış olan bu katedralin iki gotik kulesi bulunuyor. Yakınlarda ise, kentin en renkli noktalarından biri olan Dolac Pazarı bulunuyor. Tezgahlar arasında biraz turladıktan sonra, Tkalciceva Ulica sokağına girin. Burada 13. yüzyıldan kalmış bir kent kapısı göreceksiniz. Kapının üzerinde de, Meryem'in bir resmi bulunmaktadır.
Donji grad tarafında ise devlet başkanının makamı olan Banski Dvori binası ve St. Mark Kilisesi bulunmaktadır.
Kardeş Şehirler
Pittsburgh, Amerika Birleşik Devletleri (1980)
Kaynak: Wikipedia – Zagreb · CC BY-SA 4.0
Name
The etymology of the name Zagreb is unclear. It was used for the united city only from 1852, but it had been in use as the name of the Zagreb Diocese since the 12th century and was increasingly used for the city in the 17th century.
The name is first recorded in a charter by Felician, Archbishop of Esztergom, dated 1134, mentioned as Zagrabiensem episcopatum.
The name is probably derived from Proto-Slavic word *grębъ which means "hill" or "uplift". An Old Croatian reconstructed name Zagrębъ is manifested through the city's former German name, Agram. Some linguists (e.g. Nada Klaić, Miroslav Kravar) propose a metathesis of *Zabreg, which would originate from Old Slavic breg (see Proto-Slavic *bergъ) in the sense of "riverbank", referring to River Sava. This metathesis has been attested in Kajkavian, but the meaning of "riverbank" is lost in modern Croatian and folk etymology associates it instead with breg "hill", ostensibly referring to Medvednica. Hungarian linguist Gyula Décsy similarly uses metathesis to construct *Chaprakov(o), a putative Slavicisation of a Hungarian hypocorism for "Cyprian", similar to the etymology of Csepreg, Hungary. The most likely derivation is *Zagrębъ in the sense of "embankment" or "rampart", i.e. remains of the 1st millennium fortifications on Grič.
In Middle Latin and Modern Latin, Zagreb is known as Agranum (the name of an unrelated Arabian city in Strabo), Zagrabia or Mons Graecensis (also Mons Crecensis, in reference to Grič (Gradec)).
The most common folk etymology of the name of the city has been from the verb stem *za-grab-, meaning "to scoop" or "to dig". A folk legend illustrating this derivation, attested but discarded as a serious etymology by Ivan Tkalčić,
ties the name to a drought of the early 14th century, during which Augustin Kažotić (c. 1260–1323) is said to have dug a well which miraculously produced water.
History

The oldest known settlement located near present-day Zagreb, the Roman town of Andautonia, now Ščitarjevo, existed between the 1st and the 5th centuries AD.
The first recorded appearance of the name "Zagreb" dates from 1094, at which time the city existed as two different city centres: the smaller, eastern Kaptol, inhabited mainly by clergy and housing Zagreb Cathedral, and the larger, western Gradec, inhabited mainly by craftsmen and merchants. In 1851 the Ban of Croatia, Josip Jelačić, united Gradec and Kaptol; the name of the main city square, Ban Jelačić Square honors him.
While Croatia formed part of Yugoslavia (1918 to 1991), Zagreb remained an important economic centre of that country, and was the second largest city. After Croatia declared independence from Yugoslavia in 1991, the Parliament of the Republic of Croatia proclaimed Zagreb as the capital of the Republic of Croatia.
Early Zagreb
The history of Zagreb dates as far back as 1094 when the Hungarian King Ladislaus, returning from his campaign against the Kingdom of Croatia, founded a diocese. Alongside the bishop's see, the canonical settlement Kaptol developed north of Zagreb Cathedral, as did the fortified settlement Gradec on the neighbouring hill, with the border between the two formed by the Medveščak stream. Today the latter is Zagreb's Upper Town (Gornji grad) and is one of the best-preserved urban nuclei in Croatia. Both settlements came under Mongol attack in 1242. As a sign of gratitude for offering him a safe haven from the Mongols, the Croatian and Hungarian King Béla IV granted Gradec the Golden Bull of 1242, which gave its citizens exemption from county rule and autonomy, as well as their own judicial system.
Relationship between Kaptol and Gradec throughout history
The development of Kaptol began in 1094 after the foundation of the diocese, while the growth of Gradec began after the Golden Bull was issued in 1242. In the history of the city of Zagreb, there have been numerous conflicts between Gradec and Kaptol, mainly due to disputed issues of rent collection and due to disputed properties.
Geography

Climate
The climate of Zagreb is classified as a humid temperate climate. It is further classified as oceanic climate (Köppen: Cfb) bordering on a humid subtropical climate (Köppen: Cfa).
Zagreb has four distinct seasons. Summers are generally warm, sometimes hot. In late May it gets significantly warmer, temperatures start rising and it often becomes very warm or even hot with occasional afternoon and evening thunderstorms. Heatwaves can occur but are short-lived. Temperatures rise above 30 °C (86 °F) on average on 14.6 days in summer. During summertime, rainfall is abundant, often due to thunderstorms. With 840 mm of precipitation per year, Zagreb is Europe's ninth wettest capital, receiving less precipitation than Luxembourg but more than Brussels, Paris or London. Compared to these cities, however, Zagreb has fewer rainy days, but the annual rainfall is higher due to heavier showers occurring mainly in late spring and summer. Autumn in its early stage often brings pleasant and sunny weather with occasional episodes of rain later in the season. Late autumn is characterized by a mild increase in the number of rainy days and a gradual decrease in daily temperature averages. Morning fog is common from mid-October to January, with northern city districts at the foothills of the Medvednica mountain, as well as south-central districts along the Sava river, being more prone to longer fog accumulation.
Winters are relatively cold, bringing overcast skies and a precipitation decrease pattern. February is the driest month, averaging 39 mm of precipitation. On average there are 29 days with snowfall, with the first snow usually falling in early December. However, in recent years, the number of days with snowfall in wintertime has decreased considerably. Spring is characterized by often pleasant but changeable weather. As the season progresses, sunny days become more frequent, bringing higher temperatures. Sometimes cold spells can occur as well, mostly in the season's early stages. The average daily mean temperature in the winter is around 1 °C (34 °F) (from December to February) and the average temperature in the summer is 20 °C (68.0 °F).
Demographics
Zagreb is by far the largest city in Croatia in terms of population, which was 767,131 in 2021.
Zagreb metropolitan area population is slightly above one million inhabitants, as it includes the Zagreb County. Zagreb metropolitan area makes approximately a quarter of the total population of Croatia. In 1997, the City of Zagreb was given its own special County status, separating it from Zagreb County, although it remains the administrative centre of both.
The majority of its citizens are Croats, making up 93.53% of the population. The other 6.47% of the population are residents belonging to ethnic minorities: 12,035 Serbs (1.57%), 6,566 Bosniaks (0.86%), 3,475 Albanians (0.45%), 2,167 Romani (0.28%), 1,312 Slovenes (0.17%), 1,036 Macedonians (0.15%), 865 Montenegrins (0.11%), and a number of other smaller communities.
After the easing of COVID-19 pandemic restrictions, thousands of foreign workers immigrated to Zagreb due to a shortage of labour in Croatia. These workers primarily come from countries such as Nepal, the Philippines, India, and Bangladesh, as well as some European countries including Bosnia and Herzegovina, Serbia, Kosovo and North Macedonia. However, the majority of these workers are on temporary work permits, and might not plan on staying in the country permanently, mostly due to language skills and citizenship requirements.
City districts
Since 1999, the City of Zagreb is divided into 17 city districts:
Settlements
The city itself is not the only standalone settlement in the City of Zagreb administrative area – there are a number of larger urban settlements such as Sesvete and Lučko and a number of smaller villages attached to it whose population is tracked separately.
There are 70 settlements in the City of Zagreb administrative area:
Politics and government

Zagreb is the capital of the Republic of Croatia, its political centre and the centre of various state institutions.
On the St. Mark's Square are the seats of the Government of the Republic of Croatia in the Banski Dvori complex, the Croatian Parliament (Sabor), as well as the Constitutional Court of the Republic of Croatia. Various ministries and state agencies are located in the wider area of the City of Zagreb.
City governance
According to the constitution, the city of Zagreb, as the capital of Croatia, has a special status. As such, Zagreb performs self-governing public affairs of both city and county. It is also the seat of the Zagreb County which encircles Zagreb. The city administration bodies are the Zagreb City Assembly as the representative body and the Mayor of Zagreb who is the executive head of the city. The current mayor is Tomislav Tomašević (We Can!), elected in the 2021 Zagreb local elections, the second round of which was held on 30 May 2021. There are two deputy mayors elected from the same list, Danijela Dolenec and Luka Korlaet.
The 47 representatives of the City Assembly is elected for a four-year term on the basis of universal suffrage in direct elections by secret ballot using proportional system with d'Hondt method in a manner specified by law. The president and vice-presidents of the assembly are elected by the representatives. All changes to urban planning documents and the budget must be passed through the assembly.
The Office of the Mayor and the deputies are elected on a four-year term. Before 2009, the mayor was elected by the City Assembly, but was changed to direct elections by majoritarian vote with a two-round system. The mayor, along with the deputies, may be recalled by a referendum according to the law from not less than 20% of all electors or two-thirds of the assembly. The mayor is responsible for the state administration due to the city's special status, including appointing all heads of city offices and services. The city administration is divided into 12 city offices which are responsible for managing everything from urban planning to culture, the City institute for the Protection of Cultural and Natural Monuments, System Information and Technical Affairs Service, City Administration Expert Service and the City Assembly Expert Service, which is managed by a secretary appointed by the assembly. The city owns Zagreb Holding, a city enterprise which operates many branches carrying out all operating tasks, and Zagreb Electric Tram, the city transit authority.
Culture

Tourism
Zagreb is an important tourist centre, not only in terms of passengers travelling from the rest of Europe to the Adriatic Sea but also as a travel destination itself. Since the end of the war, it has attracted close to a million visitors annually, mainly from Austria, Germany, and Italy, and in recent years many tourists from far east (South Korea, Japan, China, and last two years, from India). Due to its location and tourism boom during Austria-Hungary, Zagreb saw an increase in need of accommodation, therefore the first registered hotel, Palace Hotel was built in 1907. Today it is an important tourist destination, not only in Croatia, but considering the whole region of southeastern Europe. There are many interesting sights and happenings for tourists to attend in Zagreb, for example, the two statues of Saint George, one at the Republic of Croatia Square, the other at the Stone Gate, where the image of the Virgin Mary is said to be the only thing that did not burn in the 17th-century fire. Also, there is an art installation starting in the Bogovićeva Street, called Nine Views.
Zagreb is also famous for its award-winning Christmas market that had been named the one in Europe for three consecutive years (2015, 2016 and 2017) by European Best Destinations.
The capital is also known for its many restaurants that serve not only traditional Croatian food and classic dishes. In addition to that, a lot of international hotel chains are offering their accommodations in Zagreb.
The historical part of the city to the north of Ban Jelačić Square is composed of the Gornji Grad and Kaptol, a medieval urban complex of churches, palaces, museums, galleries and government buildings that are popular with tourists on sightseeing tours. The historic district can be reached on foot, starting from the Ban Jelačić Square, the centre of Zagreb, or by a funicular on nearby Tomićeva Street. Each Saturday, (from April until the end of September), on St. Mark's Square in the Upper Town, tourists can meet members of the Order of The Silver Dragon (Red Srebrnog Zmaja), who reenact famous historical conflicts between Gradec and Kaptol.
Economy

Important branches of industry are: production of electrical machines and devices, chemical, pharmaceutical, textile, food and drink processing. Zagreb is an international trade and business centre, as well as an essential transport hub placed at the crossroads of Central Europe, the Mediterranean and the Southeast Europe. Almost all of the largest Croatian as well as Central European companies and conglomerates such as Agrokor, INA, Hrvatski Telekom have their headquarters in the city.
The only Croatian stock exchange is the Zagreb Stock Exchange, which is located in Eurotower, one of the tallest Croatian skyscrapers.
According to 2008 data, the city of Zagreb has the highest PPP and nominal gross domestic product per capita in Croatia at $32,185 and $27,271 respectively, compared to the Croatian averages of US$18,686 and $15,758.
As of August 2025, the average monthly net salary in Zagreb was €1,446. The average salary in May 2015 was 6,669 kuna (about €870), which is increase of 66.2% in those 10 years. At the end of 2025, the average unemployment rate in Zagreb was around 4.6%.
34% of companies in Croatia have headquarters in Zagreb, and 38.4% of the Croatian workforce works in Zagreb, including almost all banks, utility and public transport companies.
Companies in Zagreb create 52% of the total turnover and 60% of the total profit of Croatia in 2006 as well as 35% of Croatian export and 57% of Croatian import.
The following table includes some of the main economic indicators for the period 2011–2019, based on the data provided by the Croatian Bureau of Statistics. A linear interpolation was used for the population data between 2011 and 2021. While data on the yearly averaged conversion rates between HRK, EUR and USD is provided by the Croatian National Bank.
Transport

Highways
Zagreb is the hub of five major Croatian highways. The A6 highway was upgraded in October 2008 and leads from Zagreb to Rijeka, forming a part of the Pan-European Corridor Vb. The upgrade coincided with the opening of the bridge over the Mura river on the A4 and the completion of the Hungarian M7, which marked the opening of the first freeway corridor between Rijeka and Budapest. The A1 starts at the Lučko interchange and concurs with the A6 up to the Bosiljevo 2 interchange, connecting Zagreb and Split. A further extension of the A1 up to Dubrovnik is under construction. Both highways are tolled by the Croatian highway authorities Hrvatske autoceste and Autocesta Rijeka - Zagreb.
The A3 highway (formerly named Bratstvo i jedinstvo) was the showpiece of Croatia in the SFRY. It is the oldest Croatian highway. A3 forms a part of the Pan-European Corridor X. The highway starts at the Bregana border crossing, bypasses Zagreb forming the southern arch of the Zagreb bypass, and ends at Lipovac near the Bajakovo border crossing. It continues in Southeast Europe in the direction of Near East. This highway is tolled except for the stretch between Bobovica and Ivanja Reka interchanges.
The A2 highway is a part of the Corridor Xa. It connects Zagreb and the frequently congested Macelj border crossing, forming a near-continuous motorway-level link between Zagreb and Western Europe. Forming a part of the Corridor Vb, highway A4 starts in Zagreb forming the northeastern wing of the Zagreb bypass and leads to Hungary until the Goričan border crossing. It is often used highway around Zagreb.
The railway and the A3 highway along the Sava river that extend to Slavonia (towards Slavonski Brod, Vinkovci, Osijek and Vukovar) are some of the busiest traffic corridors in the country. The railway running along the Sutla river and the A2 highway (Zagreb-Macelj) running through Zagorje, as well as traffic connections with the Pannonian region and Hungary (the Zagorje railroad, the roads and railway to Varaždin – Čakovec and Koprivnica) are linked with truck routes. The southern railway connection to Split operates on a high-speed tilting trains line via the Lika region (renovated in 2004 to allow for a five-hour journey); a faster line along the Una river valley is in use only up to the border between Croatia and Bosnia and Herzegovina.
Education

Zagreb has 136 primary schools and 100 secondary schools, including 30 gymnasia. There are 5 public higher education institution and 9 private professional higher education schools.
There are 4 international schools in Zagreb:
American International School of Zagreb (AISZ)
The Learning Tree International Kindergarten (TLT)
University of Zagreb
Founded in 1669, the University of Zagreb is the oldest continuously operating university in Croatia and one of the largest and oldest universities in the Southeastern Europe. Ever since its foundation, the university has been continually growing and developing and now consists of 29 faculties, three art academies and the Croatian Studies Centre. More than 200,000 students have attained the Bachelor's degree at the university, which has also assigned 18,000 Master's and 8,000 Doctor's degrees.
As of 2011, the University of Zagreb is ranked among 500 Best Universities of the world by the Shanghai Academic Ranking of World Universities.
Zagreb is the seat of two private universities: the Catholic University of Croatia and the Libertas International University. It also hosts numerous public and private polytechnics, colleges and higher professional schools.
Places of interest
Zagreb is an important tourist centre, not only in terms of passengers travelling from the rest of Europe to the Adriatic Sea but also as a travel destination itself. Since the end of the war, it has attracted close to a million visitors annually, mainly from Austria, Germany, and Italy, and in recent years many tourists from far east (South Korea, Japan, China, and last two years, from India). Due to its location and tourism boom during Austria-Hungary, Zagreb saw an increase in need of accommodation, therefore the first registered hotel, Palace Hotel was built in 1907. Today it is an important tourist destination, not only in Croatia, but considering the whole region of southeastern Europe. There are many interesting sights and happenings for tourists to attend in Zagreb, for example, the two statues of Saint George, one at the Republic of Croatia Square, the other at the Stone Gate, where the image of the Virgin Mary is said to be the only thing that did not burn in the 17th-century fire. Also, there is an art installation starting in the Bogovićeva Street, called Nine Views.
Zagreb is also famous for its award-winning Christmas market that had been named the one in Europe for three consecutive years (2015, 2016 and 2017) by European Best Destinations.
The capital is also known for its many restaurants that serve not only traditional Croatian food and classic dishes. In addition to that, a lot of international hotel chains are offering their accommodations in Zagreb.
The historical part of the city to the north of Ban Jelačić Square is composed of the Gornji Grad and Kaptol, a medieval urban complex of churches, palaces, museums, galleries and government buildings that are popular with tourists on sightseeing tours. The historic district can be reached on foot, starting from the Ban Jelačić Square, the centre of Zagreb, or by a funicular on nearby Tomićeva Street. Each Saturday, (from April until the end of September), on St. Mark's Square in the Upper Town, tourists can meet members of the Order of The Silver Dragon (Red Srebrnog Zmaja), who reenact famous historical conflicts between Gradec and Kaptol.
Kaynak: Wikipedia – Zagreb · CC BY-SA 4.0
